Europa28

BAKIC, Asja

BAKIC, Asja
Croatia (Hrvatska)

BAKIC, Asja

BAKIC, Asja

Asja Bakić rođena je u Tuzli 1982. godine. Bosanska je pjesnikinja, spisateljica i prevoditeljica. Na Sveučilištu u Tuzli diplomirala je bosanski jezik i književnost. Knjiga poezije koju je objavila 2009. godine, Može i kaktus, samo neka bode, nominirana je 2010. za književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitantske knjige godine. Piše blog U carstvu melankolije (asjaba.com) i jedna je od urednica i autorica Muff-a (muf.com.hr), web stranice posvećene feminističkom čitanju popularne kulture. Osim toga, s engleskog, francuskog, njemačkog i španjolskog jezika na hrvatski prevela je djela Emily Dickinson, Henrija Michauxa, Alejandru Pizarik i drugih. Uz poeziju, publicistiku i eseje, piše i kratke priče. Njezina druga knjiga, zbirka kratkih priča Mars, objavljena 2015. godine, bila je u užem izboru za književnu nagradu Edo Budiša.

BÁN, Zsófia

BÁN, Zsófia
Hungary

BÁN, Zsófia

BÁN, Zsófia

Zsófia Bán mađarska je književna kritičarka, spisateljica i znanstvenica. Djela su joj prevedena na njemački, engleski, španjolski, portugalski, češki i slovenski jezik. Dobitnica je brojnih književnih nagrada za beletristiku, eseje i književnu kritiku. Njezino najnovije djelo, Ljeto našeg nezadovoljstva (Der Sommer unseres Missvergnügens, Matthes und Seitz and DAAD), objavljeno u ožujku 2019., knjiga je eseja o vizualnoj reprezentaciji povijesne memorije. Engleski prijevod njezine knjige Večernja škola: čitanka za odrasle (Night School: A Reader for Grownups, Open Letter Books, siječanj 2019., preveo Jim Tucker) nominiran je za Knjigu mjeseca po izboru časopisa Asymptote. Zsófia Bán boravila je 2015./16. na rezidenciji za pisce u Berlinu u sklopu programa DAAD Artists-in-Berlin. Živi i radi u Budimpešti kao izvanredna profesorica na Odsjeku za amerikanistiku Sveučilišta Eötvös Loránd.

BECK, Annelies

BECK, Annelies
Belgium

BECK, Annelies

BECK, Annelies

Annelis Beck, rođena 1973. u Belgiji, spisateljica je i novinarka. Živjela je u Nizozemskoj, Brazilu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji. Studirala je povijest u Gentu, a diplomirala na Institutu za latinsko-američke studije pri Sveučilištu u Londonu. Kao novinarka intenzivno se bavila temom ekonomske krize u Brazilu te izvještavala s terena. Trenutačno radi kao voditeljica TV programa TerZake na belgijskoj radio-televiziji VRT. Surađuje s dnevnim novinama De Staandard i De Morgen kao kolumnistica te autorica osvrta i eseja. 2009. snimila je dokumentarac o boravku svog djeda u Glasgowu za vrijeme Prvog svjetskog rata, a 2011. objavljuje svoj prvi roman Preko Kanala (Over het Kanaal, De Geus) koji govori o položaju belgijskih izbjeglica u Glasgowu za vrijeme Prvog svjetskog rata i koji joj donosi priznanje kritike i publike. 2015. objavljuje Kad je more bilo tiho (Toen de zee stil was), filozofsku zbirku kratkih priča za djecu. U siječnju 2019. objavljen je njezin najnoviji roman Mahnitost (Toekomstkoorts) čija je radnja smještena u Brazilu.

BENCIVELLI, Silvia

BENCIVELLI, Silvia
Italy

BENCIVELLI, Silvia

BENCIVELLI, Silvia

Silvia Bencivelli znanstvena je novinarka, spisateljica, televizijska i radijska voditeljica. Posljednjih petnaest godina radi za RAI, talijansku nacionalnu televizijsku kuću, te kao radijska voditeljica na Radio3 (Pagina3, magazin o kulturi; Radio3 scienza, dnevna emisija o znanosti). Također radi na nekoliko drugih emisija istoimenog radija, a najnovija od njih, Tutta Salute, bavi se zdravljem, dok se Memex Doc – Donne di scienza bavi ženama u znanosti. Znanstvene radove objavljuje u časopisima kao što su La Repubblica, Le Scienze i Focus. Na Sveučilištu u Rimu i Sveučilištu u Bariju predaje znanstveno novinarstvo na diplomskoj razini te u suradnji s raznim ustanovama drži predavanja na temu komunikacije i znanstvenog novinarstva. Objavila je nekoliko knjiga, uključujući roman Moje prijateljice vještice (Le mie amiche streghe, Einaudi, 2017.) te zbirke eseja Zašto volimo glazbu: sluh, emocija, evolucija (Perché ci piace la musica: orecchio, emozione, evoluzione), To je lijek, ljepota! - Zato što je teško govoriti o zdravlju (È la medicina, bellezza! - Perché è difficile parlare di salute, s Danielom Ovadiom, Carocci, 2016.) i Komuniciranje znanosti (Comunicare la scienza, uz Francesca Paola De Cegliu, Carocci, 2013.). Naslov njezinog zadnjeg eseja glasi Sumnjiv (Sospettosi, Einaudi, svibanj, 2019.). Za svoj je urednički i novinarski rad primila brojne nagrade.

COTTAM, Hilary

COTTAM, Hilary
United Kingdom

COTTAM, Hilary

COTTAM, Hilary

Hillary Cottam međunarodno je priznata društvena aktivistica koja djeluje kako u Velikoj Britaniji tako i diljem svijeta te se u svom radu fokusira na kolaborativna i pristupačna rješenja za neke od najvećih društvenih izazova današnjice kao što su starenje, usamljenost, kronične bolesti, nejednakost i zapošljavanje. Njezina knjiga Radikalna pomoć: Kako obnoviti odnose SAD-a i revolucionizirati socijalnu državu (Radical Help: How We Can Remake the Relationships Between Us & Revolutionise the Welfare State, Virago Little Brown) objavljena je 2018. Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum) prepoznao je Hilary Cottam kao mladog globalnog vođu te je 2005. proglašena kreatoricom godine Ujedinjenog Kraljevstva zbog svog doprinosa transformativnoj društvenoj praksi. Autoričin TED talk govor „Socijalne službe ne funkcioniraju“ (Social Services Are Broken) ima 250 milijuna pogleda. Hilary nastavlja podupirati razvoj zajednica i vlada diljem svijeta kako bi rasle i razvijale pristup društvenim promjenama koji na prvo mjesto stavlja sposobnost, odnose i duboku međuljudsku povezanost.

DWAN, Lisa

DWAN, Lisa
Ireland

DWAN, Lisa

DWAN, Lisa

Lisa Dwan irska je redateljica i spisateljica. Baletom se počela baviti još u mladosti te je kad joj je bilo tek dvanaest godina plesala s Rudolfom Nurejevim u Coppeliji u Dublinu, a zatim nastupala i u London Lewis Ballet Company, tako da je iza nje već dugačka profesionalna kazališna karijera. Radi u kazalištu, na filmu i televiziji, kako u Irskoj tako i diljem svijeta. Trenutačno snima novu Netflixovu seriju Top Boy koju produciraju Drake i LeBron James. U sezoni 2018./2019. igrala je u predstavi The Lover & The Collection (Shakespeare Theatre Company) u režiji Harolda Pintera u Washingtonu te pritom osvojila nagradu Emery Battis za izniman glumački doprinos.

Dwan piše, nastupa, predaje i podučava u području kazališta, roda i Samuela Becketta (BBC, NPR, Guardian, Telegraph, École Normale Supérieure, Trinity College Dublin, Sveučilište u Readingu, MIT, Sveučilište u Oxfordu, Sveučilište u Cambridgeu, Princeton i NYU). Dvije je godine predavala i na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Nedavno je za BBC snimila dokumentarac o Beckettu i Danteu te na poziv izdavačke kuće Virago napisala knjigu o Samuelu Beckettu. 2017. vodila je rezidenciju Atelier na Princetonu gdje je držala kolegij o Beckettovoj prozi.

Suradnica je na MIT-u te je surađivala i s njujorškom Školom za umjetnost i balet (School of Arts and Ballet), a trenutačno boravi na umjetničkoj rezidenciji na Sveučilištu Columbia gdje predaje na Institutu za ženske i rodne studije i s Colmom Toibinom radi na kazališnoj predstavi temeljenoj na Sofoklovoj Antigoni, koja će svoju premijeru imati u kazalištu Gate u Dublinu u studenom ove godine, a usto radi i na novoj verziji Medeje koju supotpisuje s Margaret Atwood.

HOFSTETTER, Yvonne

HOFSTETTER, Yvonne
Germany

HOFSTETTER, Yvonne

HOFSTETTER, Yvonne

Yvonne Hofstetter pravnica je i esejistica rođena 1966. Karijeru u informacijskim znanostima započela je 1999. godine kao voditeljica razvoja i distribucije sustava umjetne inteligencije. 2001. pridružuje se timu EXE Technologies, kompaniji koja uz pomoć umjetne inteligencije optimizira vrijednosne lance internacionalnih kompanija. Nakon udruženja kompanija, 2004. odlazi iz američke podružnice i preuzima njemački ogranak brenda jedne irske kompanije za financijske tehnologije specijalizirane za algoritamsko trgovanje valutama. Za vrijeme financijske krize 2008. i 2009. njezinu je kompaniju otkupio TERAMARK koji je potom Hofstetter vodila sve do 2019. Hofstetter je tražena predavačica na temu digitalizacije. 2014. objavljuje knjigu Oni znaju sve (Sie wissen alles), a 2016. Kraj demokracije (Das Ende der Demokratie). Obje su knjige postale bestseleri. 2018. godine primila je nagradu Theodor Heuss za promicanje demokracije i razvoj umjetne inteligencije za zaštitne ograde. Živi u Freisingu kraj Münchena i u Beču.

IKSTENA, Nora

IKSTENA, Nora
Latvia

IKSTENA, Nora

IKSTENA, Nora

Nora Ikstena stupila je na književnu scenu 1993. biografijom Anne Rūmane Ķeniņe – spisateljice koja je među prvima u Latviji govorila o idejama feminizma; potom su uslijedile dvije zbirke kratkih priča, a 1998. i istaknuti roman Proslava života (Dzīves svinēšana) koji je zbog velikog broja prodanih primjeraka i prijevoda na nekoliko jezika, ušao među latvijske bestselere. Odonda autorica gotovo svake godine piše i objavljuje po jednu knjigu – kako kratke priče, bajke, romane, tako i biografije. Pored vlastitog kreativnog rada, sabrala je i objavila radove svog književnog mentora i učitelja Dzintarsa Sodumsa – uspješnog američko-latvijskog pjesnika, pisca i prevoditelja. Sodumsa je iz SAD-a dovela u njegovu rodnu Latviju, primila ga u svoj dom i kad mu se zdravlje pogoršalo, sa svojom obitelji brinula o njemu sve do njegove smrti. Inicirala je pokretanje Latvijskog književnog centra, Međunarodne kuće za pisce i prevoditelje u Ventspilsu i godišnjeg festivala proze, Prose Readings. Od 2003. članica je Nacionalnog vijeća za kulturu kojim je neko vrijeme i predsjedala. Piše scenarije za filmove, radi na razvoju različitih glazbenih projekata i velikih kulturnih događanja te objavljuje putopisne kolumne u Dieni, najvećim dnevnim novinama u Latviji. Zbog svog širokog područja djelovanja jedna je od najutjecajnijih osoba kulturnog života Latvije. Njezin najnoviji roman, Sovjetskomlijeko (Mātes piens), nacionalni je bestseler u Latviji koji tematizira egzistencijalnu krizu majke i kćeri i njihovu borbu koja nadilazi problematiku ionako dramatičnog razdoblja 1969.-1989. u sovjetskoj Latviji. Knjiga je već objavljena u preko dvadeset zemalja i bila je nominirana za dvije prestižne britanske književne nagrade: nagradu British Councila EBRD i nagradu The Republic of Consciousness. Ikstena je dobitnica prestižne nagrade Baltic Assembly te latvijske nagrade Three Star Order.

KANGRO, Maarja

KANGRO, Maarja
Estonia

KANGRO, Maarja

KANGRO, Maarja

Maarja Kangro rođena je u Tallinnu gdje i živi. Njezin književni glas opisuju kao jedan od najznačajnijih glasova njezine generacije u Estoniji: uvrnut, ironičan i bridak. Djela joj odlikuje snažan izričaj kompleksnog i osebujnog pogleda na život, od cinične društvene komedije, političkih reportaža i intelektualnih igara do iskrenog suosjećanja s fizičkom patnjom. Često ukazuje na ispreplitanje etičkih i estetskih odabira, pritom razotkrivajući politički element inherentan svakom području života. Objavila je šest zbirki poezije, četiri prozne knjige i esejističko djelo o književnim nagradama te pet opernih libreta. Osvojila je brojne nagrade, od kojih dvaput najistaknutiju književnu nagradu u Estoniji, Književnu nagradu za kulturni doprinos Estoniji, a ujedno je i najmlađa dobitnica dosad nagrađena u kategoriji kako poezije tako i beletristike. Djela su joj prevedena na 15 jezika te je i sama prevoditeljica, a prevodila je većinom poeziju i suvremenu filozofiju (između ostalih, Agambena, Vattima, Leopardija, Zanzotta, Enzensbergera).

KASSABOVA, Kapka

KASSABOVA, Kapka
Bulgaria / United Kingdom

KASSABOVA, Kapka

KASSABOVA, Kapka

Kapka Kassabova spisateljica je koja u svom radu upotrebljava različite žanrove i gaji interes prema intenzivnim putovanjima i populacijskoj geografiji. Autorica je tri pripovjedne publicističke knjige: Ulica bez imena (Street Without a Name, Granta, 2008.), Dvanaest minuta ljubavi (Twelve Minutes of Love, Granta, 2011.), i Granica: Putovanje do ruba Europe (Border: A Journey to the Edge of Europe, Granta/Greywolf, 2017.) za koju je osvojila nagradu Al-Rodhan koju dodjeljuje Britanska akademija znanosti i umjetnosti, nagradu Saltire za knjigu godine, nagradu Stanford-Dolman za knjigu godine, nagradu Highland te je bila u užem krugu za Nacionalnu nagradu američkih književnih kritičara. Kassabova je odrasla u Sofiji, a 1990. kao mlada djevojka s obitelji je emigrirala u Novi Zeland gdje je studirala francuski jezik i rusku književnost te objavila svoja prva pjesnička i prozna djela. Od 2005. živi u Škotskoj. Njezin rodni Balkan mjesto je radnje u djelu Granica i najnovijoj knjizi, Na jezero: put rata i mira (To The Lake: A Journey of War and Peace, Granta/Greywolf, 2020.).

KOUVELAKI, Sofia

KOUVELAKI, Sofia
Greece

KOUVELAKI, Sofia

KOUVELAKI, Sofia

Sofia Kouvelaki izvršna je direktorica projekta HOME. Bila je voditeljica programa za maloljetnike bez pratnje zaklade Bodossaki te je između ostalog i zaslužna za projekt osiguravanja socijalne skrbi za socijalno ugrožene skupine. Radila je u UN-u i UNICEF-u na Odjelu za ekonomsku analizu i socijalnu politiku te kao savjetnica i istraživačica za javni i privatni sektor u Grčkoj. Magistrirala je međunarodnu političku ekonomiju na Londonskoj školi ekonomije te međunarodnu ekonomiju na Pariškom institutu političkih znanosti. Završila je prvostupnički program ekonomije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Brown u SAD-u te je dobila harvardski certifikat po završetku Programa izbjegličke traume i oporavka.

Sofia je sudjelovala na panel raspravama o grčkoj izbjegličkoj krizi i maloljetnicima bez pratnje te držala predavanja u Kongresu SAD-a, na Sveučilištu Harvard, Sveučilištu Brown, Sveučilištu u Londonu (UCL), TEDx Ateni, filmskom festivalu Building Bridges te na mnogim drugim institucijama u Europi i SAD-u. U prošlosti je radila kao istraživačica i producentica na dokumentarcu Mega TV pod nazivom Ratna zona (War Zone) te kao vanjska suradnica za grčki Huffington Post.

Trenutačno živi u Ateni.

KRECKÉ, Carine

KRECKÉ, Carine
Luxembourg

KRECKÉ, Carine

KRECKÉ, Carine

Carine Krecké interdisciplinarna je umjetnica koja živi i radi u Luksemburgu i Španjolskoj. 1993. doktorirala je ekonomiju na Sveučilištu Aix-Marseille, a 2006. umjetnost i književnost na Sveučilištu u Provansi. Redovito surađuje sa svojom sestrom blizankom Elisabeth (ekonomisticom i umjetnicom) na umjetničkim i neumjetničkim (pravnim, ekonomskim i društvenim) projektima koji se često isprepliću. Kako bi ukazala na probleme digitalnog svijeta, kao što su masovni nadzor, simulakrum i voajerizam, Krecké poseže za fotografijom, crtežima, slikama te književnosti (poezijom, prozom, dramom, esejima). U svojim konceptualnim radovima koristi različite načine prikupljanja podataka, od terenskog istraživanja do analize opsežnih internetskih baza (na primjer, Google Street View), koje su joj omogućile kreiranje kritičkih narativa koje autorica naziva “forenzičkom poezijom”. Tijekom proteklih petnaest godina njezina su djela bila su izložena na brojnim izložbama i međunarodnim događanjima kao što su Europski mjesec fotografije, filmski festival Rencontres Internationales Paris-Madrid-Berlin, međunarodni sajam umjetničke fotografije Paris-Photo, sajam umjetnosti Drawing Now te festival fotografije Rencontres d’Arles.

MUSCAT, Caroline

MUSCAT, Caroline
Malta

MUSCAT, Caroline

MUSCAT, Caroline

Caroline Muscat nagrađivana je istraživačka novinarka te suosnivačica i urednica neovisnog novinskog portala Shift News koji je pokrenut u studenom 2017. kao platforma za objavljivanje istraživačkih vijesti koja služi skretanju pozornosti na mane malteškog neovisnog novinarstva. Bivša je urednica vodećih malteških novina Times of Malta i The Sunday Times of Malta. Njezina glavna područja rada su korupcija i ljudska prava. Suurednica je knjige, Invicta: Život i djela Daphne Caruane Galizie (Invicta: The Life and Work of Daphne Caruana Galizia), novinarke ubijene na Malti u listopadu 2017. Kao aktivistica, Muscat je karijeru započela s Greenpeaceom, gdje je od 1999. do 2003. radila kao direktorica regionalnih komunikacija i kampanja.

NADJARIAN, Nora

NADJARIAN, Nora
Cyprus

NADJARIAN, Nora

NADJARIAN, Nora

Nora Nadjarian nagrađivana je ciparska pjesnikinja i književnica. Osvojila je nagrade i priznanja na međunarodnim natjecanjima, uključujući nagradu Commonwealtha za kratku priču, nagradu na međunarodnom natječaju Féile Filíochta za poeziju te nagradu Seán Ó Faoláin za kratku priču. Njezina djela uvrštena su u brojne antologije te prevedena na nekoliko jezika.

U Cipru je najpoznatija po zbirci kratkih priča Ulica Ledra (Ledra Street, 2006.), a njezina poezija i kratka proza objavljivane su diljem svijeta. Djela su joj uvrštena u antologije Best European Fiction 2011. (Dalkey Archive Press), Being Human (Bloodaxe Books, 2011.), Capitals (Bloomsbury, 2017.) kao i The Stony Thursday Book (2018.). Njezina najnovija djela zbirke su kratkih priča, Selfie (Roman Books, 2017.) i Djevojka, vuk, kosti (Girl, Wolf, Bones, dvojezično izdanje na engleskom i njemačkom jeziku, 2017.).

U središtu njezinih djela nalaze se žene, izbjeglice, identitet, progon, ljubav i gubitak te politička situacija na Cipru. U svojim se pjesmama bavi svakodnevnim prizorima koje izlaze iz okvira stvarnosti svojom usmjerenošću na ambijent, ukazujući na simboličke unutarnje svjetove. Autor Anjali Joshep njezina je djela opisao kao “...destilirana… nagla i intenzivna, energična i aromatična kao dupli književni espresso.”

NICOLAIE, Ioana

NICOLAIE, Ioana
Romania

NICOLAIE, Ioana

NICOLAIE, Ioana

Ioana Nicolaie, rođena 1974. u Sângeorz-Băiu, rumunjska je spisateljica. Diplomirala je na Fakultetu književnosti pri Sveučilištu u Bukureštu 1997., gdje je i magistrirala 1998. godine. Njezin pjesnički prvijenac objavljen je pod nazivom Retuširana fotografija (Poza Retușată, 2000.). Objavila je romane, pjesme, knjige za djecu, među kojima su: Sjever (Nordul, 2002.), Vjera (Credința, 2003.), Raj u trbuhu (Cerul din burtă, 2005.), Ptica na žici (O pasăre pe sârmă, 2008.) i Arikove avanture (Aventurile lui Arik, 2008.). Također je autorica teksta za ilustriranu knjigu o Bukureštu. Pjesme su joj uvrštene u brojne antologije u Francuskoj, Engleskoj, Kanadi, Bugarskoj, SAD-u, Austriji i Švedskoj, uključujući antologije Poésie 2003: Roumanie, territoire d’Orphée (2003) i New European Poets (2008). Djela su joj prevedena nekoliko jezika, među ostalim na švedski, bugarski, srpski i njemački. Članica je Rumunjskog društva pisaca (Uniunea Scriitorilor din România) i PEN-a.

NOWICKA, Bronka

NOWICKA, Bronka
Poland

NOWICKA, Bronka

NOWICKA, Bronka

Bronka Nowicka interdisciplinarna je umjetnica, doktorica umjetnosti, spisateljica i predavačica na Nacionalnoj filmskoj akademiji u Łódźu, gdje je i sama diplomirala da bi potom završila i Akademiju likovnih umjetnosti u Krakówu. Izvor inspiracije i kreativnosti pronalazi u odnosima između ljudskog bića i nežive stvari, jezika i slike, pamćenja i jezika. U području likovne umjetnosti traga za novim medijima – kreira slike i videa koristeći kompjuteriziranu tomografiju, odnosno CT skener, kao grafički i filmski medij. U području književnosti stvara priče koristeći se opipljivima fragmentima koje naziva tekstualnim modulima. Djela su joj objavljena u časopisima kao što su Znak (Poljska), Književna smotra i [sic] (Hrvatska), Literatūra ir menas (Litva), Seedings (SAD) te Poetry Wales i Modern Poetry in Translation (UK). Tomografske je radove izlagala u Galeriji Susanne Burmester u Njemačkoj, Trubarevoj kući književnosti u Sloveniji i norveškoj galeriji Kunstnernes Hus. Dobitnica je književne nagrade Nike i nagrade Złoty Środek Poezji za knjigu Nahraniti kamen (Nakarmić Kamień). 2017. proglašena je laureatkinjom projekta Novi europski glasovi (New Voices from Europe) organiziranog u suradnji s platformom Literary Europe Live s ciljem poticanja nastavka rada izvrsnih europskih pisaca nakon objavljenog prvijenca.

NVOTOVÁ, Tereza

NVOTOVÁ, Tereza
Slovakia (Slovak Republic)

NVOTOVÁ, Tereza

NVOTOVÁ, Tereza

Tereza Nvotová, rođena 1988. u Trnavi u Čehoslovačkoj, diplomirala je režiju na Filmskoj akademiji FAMU u Pragu. Njezin dugometražni prvijenac Prljava (Filthy) prikazivan je na festivalima diljem svijeta, uključujući festival u Rotterdamu, Karlovy Varyu, Kairu i Santa Barbari. Film je osvojio više od dvadeset nagrada i postao jedan od najuspješnijih čeških i slovačkih filmova godine.

Nvotová surađuje s brojnim televizijskim kućama, od kojih su najistaknutije HBO Europa koja je ko-producirala njezin dugometražni prvijenac i dva dokumentarna filma. Njezin najnoviji dokumentarac za HBO pod naslovom Žudnja za moći (The Lust for Power) bio je u užem izboru za nagradu Europske filmske akademije za 2019. godinu. Film je oduševio kritiku i uzrokovao žustru debatu o populizmu i korupciji u politici.

Tereza je alumni Berlinale Talents 2019., razvojne inicijative Berlinskog međunarodnog filmskog festivala.

Trenutačno radi na drugom dugometražnom filmu, Noćna sirena (The Nightsiren) i televizijskoj mini-seriji Osude> (Convictions) koja se temelji na autobiografiji Jo Langer i njezinuživotu za vrijeme Hladnog rata.

PESSOA, Ana

PESSOA, Ana
Portugal

PESSOA, Ana

PESSOA, Ana

Anna Pessoa, rođena 1982., portugalska je spisateljica i prevoditeljica koja trenutačno živi u Bruxellesu. Objavila je četiri romana za mladež za koje je primila brojne nagrade i priznanja u Portugalu i inozemstvu: Ovo je dobro mjesto (Aqui é um bom lugar, nagrada Maria Rosa Colaco 2018. godine), Mary John (uvrštena u katalog White Ravens za 2017. godinu), Superdiv (Supergigante, uvrštena u katalog White Ravens za 2015. godinu; nominirana za nagradu meksičke zaklade Cuatrogatos za 2018.; uvrštena na popis preporučenih djela za djecu i mlade u izboru Nacionalna zaklada za djecu i mlade (FNLIJ, Brazil)). Za djelo Crvena bilježnica karate djevojčice (O caderno vermelho da rapariga karateka), koje se također nalazi na listi preporučenih djela brazilske Nacionalne zaklade za djecu i mlade, 2011. godine osvojila je portugalsku nagradu Branquinho da Fonseca. Njezina izdavačka kuća Planeta Tangerina dobitnica je nagrade Bologna za najboljeg nakladnika za dječju književnost u Europi. Djela su joj objavljivana u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku te uvrštena na popis lektire portugalskog ministarstva obrazovanja. Ana je i blogerica (www.belgavista.blogspot.com). Bila je među 39 autora odabranih za sudjelovanje na Europskom festivalu dječje književnosti u Aarhusu 2017. godine.

PORTELA, Edurne

PORTELA, Edurne
Spain

PORTELA, Edurne

PORTELA, Edurne

Edurne Portela studirala je povijest na Sveučilištu u Navarri, a potom doktorirala hispanoameričku književnost na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini u Chapel Hillu. Do 2015. predavala je književnost na Sveučilištu Lehigh u Pensilvaniji kada se vratila u rodnu Španjolsku. Tijekom svog akademskog rada objavila je mnoge znanstvene članke, kao i knjigu Glasovi u progonstvu: poetika traume u djelima argentinskih spisateljica(Displaced Memories: The Poetics of Trauma in Argentine Women's Writing). Godine 2016. kod španjolskog izdavača Galaxia Gutenberg objavila je knjigu pod nazivom Jeka pucnjeva: kultura i memorija nasilja (El eco de los disparos: Cultura y memoria de la violencia).U rujnu 2017. ista joj je izdavačka kuća objavila prvi roman Bolje odsutnost (Mejor la ausencia) koji je Madridska zajednica knjižara proglasila najboljim proznim djelom za 2018. godinu. Drugi roman Neka bude daleko (Formas de estar lejos) objavila je u ožujku 2019. S Joséom Ovejerom snimila je dokumentarni film Život i fikcija (Vida y ficción, 2017.). Piše nedjeljne kolumne za El País, redovito sudjeluje u programima Španjolskog nacionalnog radija i surađuje s drugim novinama i časopisima kao što su El Correo/Diario Vasco La Marea.

RABINOWICH, Julya

RABINOWICH, Julya
Austria

RABINOWICH, Julya

RABINOWICH, Julya

Julya Rabinowich rođena je 1970. u Sankt-Peterburgu, a od 1977. živi u Beču, gdje je i studirala. Radi kao spisateljica i kolumnistica, a do 2006. godine radila je i kao tumač. Dosad su joj u nakladničkoj kući Deuticke objavljene knjige Rascijepljenost (Spaltkopf, 2008.) za koju je primila brojne nagrade, uključujući Rauriser Literaturpreis 2009. godine, Roman srca (Herznovelle, 2011.) nominiran za nagradu Prix du Livre Européen, Žena koja jede zemlju ( Die Erdfresserin, 2012.) i Žablja ljubav (Krötenliebe, 2016.). U sredini: ja (Dazwischen: Ich, 2016.) njezina je prva knjiga za mladež izdana u suradnji s nakladnikom Hanser. Dobitnica je nagrade Friedrich-Gerstäcker, nagrade Österreichischer Kinder- und Jugendbuchpreis i nagrade Luchs (Die Zeit & Radio Bremen), a jedna od njezinih knjiga uvrštena je u izbor sedam najboljih knjiga za mlade (Deutschlandfunk). 2019. godine objavila je knjigu za mladež Iza stakla (Hinter Glas).

RAMQVIST, Karolina

RAMQVIST, Karolina
Sweden

RAMQVIST, Karolina

RAMQVIST, Karolina

Rođena u Gothenburgu 1976., Karolina Ramqvist jedna je od najutjecajnijih spisateljica i feministkinja svoje generacije u Švedskoj. Dosad je napisala pet knjiga u kojima se osobito ističe njezina sposobnost da umjesto serviranja jednostavnih i glasnih odgovora, postavlja tiha, ali i vrlo provokativna pitanja. U njenim spretnim rukama, suvremena pitanja seksualnosti, komercijalizacije, izolacije i pripadanja postaju krajnje emocionalna, a u isto vrijeme i potpuno neafektirana. U rujnu 2015. godine, nagrađena je prestižnom književnom nagradom P. O. Enquist za roman Bijeli grad (Den vita staden), kao i za svoje „jedinstveno i čvrsto mjesto u švedskoj književnosti“. Njezin posljednji roman Noć je (Det är natten) osobni je esej o različitim ulogama jednog pisca.

RYCHLIKOVA, Apolena

RYCHLIKOVA, Apolena
Czech Republic

RYCHLIKOVA, Apolena

RYCHLIKOVA, Apolena

Apolena Rychliková, rođena 1989., češka je producentica, novinarka i publicistkinja koju posebno zanimaju društvene i političke teme, pogotovo problematika nejednakosti, stambenog pitanja, rasizma i roda. Diplomirala je na Filmskoj akademiji FAMU u Pragu, a trenutačno piše tekstove za češku ljevičarsku web stranicu A2larm.ez, za javni radio te surađuje s češkom nacionalnom televizijskom kućom. Njezino posljednje djelo Granice rada (Hranice práce) proglašeno je najboljim češkim dokumentarnim filmom na 21. međunarodnom festivalu dokumentarnih filmova Ji.hlava. Dobitnica je nagrade za najbolje polemičko publicističko djelo. Ima dvije kćeri i vjeruje da je bolji svijet ipak moguć.

SALECL, Renata

SALECL, Renata
Slovenia

SALECL, Renata

SALECL, Renata

Renata Salecl filozofkinja je i sociologinja. Radi kao profesorica psihologije i psihoanalize prava na Pravnom studiju Fakulteta Birkbeck, Sveučilišta u Londonu te kao istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Također radi i kao gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu Cardozo u New Yorku. Njezina zadnja knjiga, Tiranija izbora (Fraktura 2012.), prevedena je na 15 jezika i predstavljena na konferenciji TED Global. Među prethodno objavljenim knjigama ističu se: Plijen slobode: Psihoanaliza i Feminizam nakon pada socijalizma (The Spoils of Freedom: Psychoanalysis and Feminism After the Fall of Socialism, Routledge 1994.), (Per)verzije ljubavi i mržnje ((Per)versions of Love and Hate, Verso, 1998.) i O anksioznosti (On Anxiety, Routledge 2004.). Naslov njezine najnovije knjige je Strast za neznanjem (Passion for Ignorance, Princeton UP, 2020.). Salecl je također objavila brojne članke na temu suvremene umjetnosti, među kojima i eseje o Jenny Holzeru, Anthonyju Gormleyu i Sarah Sze.

SLIMANI, Leïla

SLIMANI, Leïla
France

SLIMANI, Leïla

SLIMANI, Leïla

Diplomantica Pariškog instituta političkih znanosti i poslovne škole ESCP-a Europe, Leïla Slimani francusko-marokanska je novinarka i spisateljica. Objavila je dva romana u nakladi izdavačke kuće Éditions Gallimard: U vrtu ljudoždera (Dans le jardin de l'ogre) i Uspavanke (Chanson douce) te je nagrađena prestižnom francuskom književnom nagradom Prix Goncourt (2016.), čime je postala tek dvanaesta žena kojoj je nagrada dodijeljena. Autorica je i stripa Čestite riječi (Paroles d’honneur), kao i eseja Seks i obmane (Sexe et mensonges) u nakladi izdavačke kuće Les Arènes. Svojim se djelima bori za ženska prava, s posebnim naglaskom na žensku seksualnost. 2017. godine postala je Osobna zastupnica francuskog predsjednika, Emmanuela Macrona, za Međunarodnu organizaciju Frankofonija.

TELLER, Janne

TELLER, Janne
Denmark

TELLER, Janne

TELLER, Janne

Janne Teller najprodavanija je danska spisateljica i esejistica austrijsko-njemačkog podrijetla. Dobitnica je brojnih književnih priznanja i nagrada, uključujući prestižnu američku nagradu Michael L. Printz Honor za književnu izvrsnost te dansku nagradu Drassow za književna djela koja promiču mir i humanizam. Njezina djela, koja se suočavaju s filozofskim pitanjima života i civilizacije te često izazivaju kontroverzne debate, dosad su prevedena na 30 jezika. Jane Teller objavila je šest romana, među kojima su i suvremena nordijska saga Odinov otok (Odins ø) koja se bavi pitanjima političkog i religijskog fanatizma, kao i egzistencijalni roman Ništa (Intet) koji je svojevremeno bio zabranjen, no danas ga kritičari smatraju novim klasikom. Svoje djelo Rat – što da sam ja ovdje (Hvis der var krig i Norden) o životu iz perspektive izbjeglice, prilagodila je svakoj zemlji u kojoj je objavljeno. Janne Teller pobornica je ljudskih prava te jedna od inicijatorica kampanje Pisci protiv masovnog nadzora (Writers Against Mass Surveillance) pokrenute 2013. godine. Članica je odbora za dodjelu ugledne njemačke Nagrade za mir. Iako obrazovanjem makro-ekonomistica, od 1995. posvećena je isključivo pisanju. Janne Teller živjela je i radila na razrješavanju sukoba i humanitarnih pitanja za EU i UN u Mozambiku, Tanzaniji i mnogim drugim zemljama diljem svijeta.

TURUNEN, Saara

TURUNEN, Saara
Finland

TURUNEN, Saara

TURUNEN, Saara

Saara Turunen međunarodno je priznata i nagrađivana spisateljica, dramatičarka i redateljica. U svojim se djelima uglavnom bavi pitanjima umjetnosti, identiteta i društvenih normi. Najpoznatija je po cijenjenim romanima Ljubav/Čudovište (Rakkaudenhirviö,2015.) i Promatrač (Sivuhenkilö, 2018.), ali i po svojem kazališnom radu. Njezine su drame oduševile kritiku te su prevedene na brojne jezike i izvođene diljem svijeta. Turunen je dobitnica dviju prestižnih finskih nagrada, 2015. godine osvojila je književnu nagradu Helsingin Sanomat, a 2016. godine nagradu Finsku nacionalnu nagradu za književnost

VITAITE, Zydrune

VITAITE, Zydrune
Lithuania

VITAITE, Zydrune

VITAITE, ZydruneZydrune Vitaite radila je u područjima razvoja poslovanja i rukovođenja u tehnološkim tvrtkama (telekomunikacijska industrija i industrija privatne sigurnosti), kao i u području upravljanja i vođenja timova u poslovnim subjektima i nevladinim organizacijama. Prethodno je radila kao izvršna direktorica MAINSECA zadužena za tvrtke koje se bave telekomunikacijskim inženjeringom u Latviji, Litvi i Estoniji. Od 2014. do 2015., radila je kao upraviteljica programa Global Shapers u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma. Bila je predsjednica AIESEC-a, litavske podružnice najveće svjetske organizacije kojom upravljaju mladi te je bila na čelu njihovog međunarodnog tima i tako radila na implementaciji projekat za održivi razvoj nevladinih organizacija kao i projekata za edukaciju mladih na temu rukovođenja. Trenutačno radi kao voditeljica prodaje za Eldes (inženjersku tvrtku za privatnu sigurnost) te je suosnivačica inicijative Women Go Tech – prvog programa mentorstva u Litvi koji potiče žene na ostvarivanje karijere u IKT-u i inženjeringu. Program se provodi pod pokroviteljstvom litavske predsjednice Dalije Grybauskaitė kao i uz podršku međunarodnih, medijski prepoznatih korporacija (www.womengotech.lt). Zydrune Vitaite stručnjakinja je u području razvoja koncepta i kreiranja programa rada za lokalne i međunarodne konferencije. Na nacionalnim i svjetskim događanjima (uključujući Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu 2018., konferencije OSCE, WPL skup u Litvi) zalaže se za jačanje položaja žena, rodnu ravnopravnost, žene u tehnologiji, ulogu muškaraca u rodnom paritetu, jačanje zajednica i angažiranje mladeži.
WEKKER, Gloria

WEKKER, Gloria
Netherlands

WEKKER, Gloria

WEKKER, Gloria

Gloria Wekker, rođena 1950. u Paramaribu, danska je antropologinja i spisateljica afro-surinamskog podrijetla. Profesorica je emerita rodnih studija na Fakultetu društvenih znanosti pri Sveučilištu u Utrechtu. Bavi se istraživanjem roda i seksualnosti unutar afro-karipske regije i njezine dijaspore te istražuje teme koje se bave još uvijek prisutnim utjecajem rase na život u Nizozemskoj nakon 400 godina kolonijalizma. Među njezinom publicistikom, nalazi se djelo Politika strasti: seksualna kultura žena afro-surinamske dijaspore (The Politics of Passion; Women's Sexual Culture in the Afro-Surinamese Diaspora, Columbia University Press, 2006.), za koje je dobila nagradu Američkog antropološkog društva Ruth Benedict Prize (prosinac, 2007.). Njezino najnovije djelo, Bjelačka nevinost; paradoksi kolonijalizma i rase (White Innocence; Paradoxes of Colonialism and Race, Duke University Press, 2016.) oduševilo je kritičare.

Womarts
Cofinanciado por el programa Europa Creativa de la Union Europea